PRImarna-MEDicina

Prioritet za imunitet !

Namirnice bogate holesterolom koje bi trebalo izbegavati

O holesterolu, njegovim dobrim i lošim osobinama, preporukama za unos ili izbegavanje, dugo godina unazad se vode diskusije svuda u svetu.

Neke namirnice bogate holesterolom (npr. jaja) duže vreme su se izbegavale radi smanjenja unosa holesterola i smanjenja rizika od pojave poremećaja povezanih sa povišenim nivoom holesterola.

Meuđtim, u poslednje vreme, dostupne su i drugačije preporuke, koje uzimaju u obzir i vrstu namirnica bogatih holesterolom koje se koriste u ishrani.

Holesterol je, inače, veoma važan za oržavanje normalne građe i funkcije ćelija i organa, ulazi u sastav ćelijske membrane, nekih hormona. Imajući to u vidu, izvesna količina holesterola je svakako neophodna.

U odnosu na vrstu namirnice, neke od njih mogu biti poželjne za upotrebu, jer pored holesterola sadrže i druge nutritivno važne materije, dok bi neke druge bilo poželjno izbegavati.

Jaja sadrže veoma značajnu količinu nutritivno važnih sastojaka, tako da se mogu preporučiti u ishrani. Pored holesterola, jaja sadrže i značajnu količinu proteina, vitamine B i A, kao i selen. Svakako, zdrava i raznovrsna ishrana podrazumeva i umerenost u količinama, tako da, bez obzira na sadržaj korisnih sastojaka, ne bi trebalo preterivati sa unosom jaja na dnevnon/nedeljnom nivou.

Sir takođe može da bude dobar izbor. Različite vrste sira u zavisnosti od porekla i sadržaja masti mogu da variraju i po sadržaju holesterola. Pored holesterola, sir sadrži i druge, nutritivno važne sastojke, kao što su kalcijum, proteini i vitamini (A i B).

Školjke su dobar izvor proteina, vitamina B, gvoža i selena, pored holesterola koji sadrže.

Neke vrste mesa su takođe dobar izvor proteina, vitamina B12, cinka, gvožđa i selena. Značajan faktor je izbor mesa u zavisnosti od porekla i ishrane životinja od kojih se meso dobija.

Iznutrice životinja, iako su bogate holesterolom, sadrže i druge korisne sastojke, kao što su minerali, gvožđe, cink, vitamin B12 i dr.

Sardine su takođe dobar izvor proteina, vitamina D3, B12, kalcijuma, a sadrže i gvožđe, cink, fosfor, bakar, magnezijum i vitamin E.

Punomasni jogurt, iako sadrži značajnu količinu holesterola, dobar je izvor i drugih nutrijenata, kao što su proteini, kalcijum, fosfor, B vitamini, magnezijum, cink i kalijum. Pored toga, fermentisani proizvodi od mleka mogu da povoljno deluju i na crevnu floru.

Pored ovih namirnica koje pored sadržaja holesterola nude i neke nutritivno važne sastojke, imamo i druge namirnice čiju upotrebu bi bilo poželjno smanjiti na najmanju moguću meru.

Pržena hrana, posebno u dubokom ulju i na visokim temperaturama uglavnom zadržava manje hranljivih sastojaka, a u toku termičke obrade masti na visokim temperaturama povećava se sadržaj nekih materija koje mogu biti štetne. Iako je ova hrana uglavnom veoma ukusna, pored visokog sadržaja holesterola i kalorija, mali sadržaj nutitivno korisnih materija znak je da bi unos ove hrane trebalo smanjiti.

Brza hrana uglavnom je bogata ugljenim hidratima i “lošom” vrstom masti, tako da pored visoke energetske vrednosti i uglavnom vrlo primamljivog ukusa, ne može da se računa na sadržaj korisnih nutrijenata.

Mesne prerađevine, za razliku od čistog mesa, uglavnom sadrže znatne količine konzervansa, a u toku prerade uglavnom se gube neki korisni sastojci. Zbog toga, i u slučaju mesnih prerađevina trebalo bi smanjiti dnevni unos u korist nekih zdravijih namirnica.

Slatkiši, uglavnom sadrže velike količine koncentrovanih šećera, i mogu da doprinesu ukupnom unosu “loših” masti. Takođe, prekomeran unos slatkiša u dužem vremenskom periodu može da doprinese i nepoželjnom porastu telesne mase i povećanju rizika od pojave nekih drugih metaboličkih poremećaja.

Svakako, zdrava ishana podrazumeva uglavnom redovne, uravnotežene obroke za čiju pripremu bi bilo poželjno korišćenje raznovrsnih zdravih (zdravijih) namirnica. Ograničenje (poštovanje preporučenih količina) dnevnog unosa odnosi se i na namirnice bogate holesterolom, bez obzira na sadržaj drugih nutritivno važnih materija, u cilju održavanja optimalnog unosa svih potrebnih nutrijenata.