PRImarna-MEDicina

Prioritet za imunitet !

Atipični simptomi lajmske bolesti skrivaju zarazu.

lajmska bolest,

Lajmska bolest predstavlja opasnost za sve organe, a kako može da se ispolji na više načina, teško se prepoznaje i leči.
Lajmska bolest najčešće nastaje usled uboda krpelja zaraženim bakterijom Borrelia burgdorferi,  ali najnovija istraživanja da je uzročnik i polno prenosiv. Infekcija se po organizmu širi putem krvi i može zahvatiti i nervni sistem, srce i druge organe, a prvi signal obično je promena na koži u vidu crvenila na mestu uboda krpelja. Međutim, crvenilo, ali i drugi simptomi koji upućuju na infekciju, mogu izostati ili se manifestovati u veoma blagim oblicima, zbog čega izostaje blagovremeno otkrivanje i lečenje bolesti.
Raznoliki simptomi bolesti
Ukoliko se javi povišena temperatura ili malaksalost u vreme kada ne vladaju respiratorne infekcije, na primer leti, treba posumnjati na lajmsku bolest. U ranoj fazi, mogu se javiti i drugi znaci , kao što su malaksalost i umor, ali su oni često veoma neprimetni i blagi. Crvenilo kože (eritem) na mestu uboda, obično ne svrbi, ne boli niti peče, nije upadljivo, pa mu pacijenti često ne pridaju veću važnost ili ga ne primećuju. Javlja se na jednom ili na više mesta na telu, u različitim veličinama, blago je toplije na dodir, može se širiti, imati različite oblike (okruglo, ovalno, trouglasto, duguljasto). Ponekad nestaje i ponovo se pojavljuje na mestu uboda ili na nekom drugom delu tela.
Ako se infekcija ne primeti i ne leči na vreme, borelija se putem krvi prenosi i na druge organe, a tada najčešće dolazi do zapaljenja kože, mozga, zglobova, nervnog sistema i srca ili bolest zahvata nekoliko sistema istovremeno. Mogu biti zahvaćeni svi zglobovi, a najčešće veliki, posebno kolena. Zahvaćenost nervnog sistema se ispoljava simptomima nastalim usled zapaljenja moždanih ovojnica, mozga, kičmene moždine, korenova živaca, kao i perifernih nerava. Glavobolja, ukočenost vrata i bol u predelu zahvaćenog nerva neretko su znaci infekcije. Srce i sve strukture oka takođe mogu biti zahvaćeni, a posebno vidni živac. Nekada slabljenje vida ili njegov gubitak, te bol različitog intenziteta mogu upućivati na bolest.
Ukratko, lista simptoma je podugačka i broji preko stotinu veoma različitih objektivnih tegoba i subjektivnih osećaja. U zavisnosti od lokalizacije i stepena infekcije, kod pojedinih osoba može se manifestovati više pokazatelja bolesti, ali to nije pravilo.
Testovi nepouzdani, lečenje dugotrajno.
Dijagnoza se najšešće postavlja na osnovu kliničkih simptoma, budući da laboratorijski testovi-ne samo kod nas nego  i u svetu nisu pouzdani i standardizovani. Naime, negativni rezultati ne isključuju bolest, isto kao što ujed zaraženog krpelja ne znači da će obavezno doći do infekcije. Adekvatna terapija traje najčešće od šest do osam nedelja, nekada i duže, dok se bakterija ne eliminiše. Antibiotici su efikasni prema uzročniku bolesti, posebno u njenoj ranoj fazi, kada ih treba primenjivati u njihovoj maksimalnoj dozi i dovoljno dugo. Poseban problem u lečenju predstavljaju oboleli od hroničnog oblika bolesti.
Prevencija je ključna
Protiv ovog oboljenja ne postoji vakcina (postoji protiv virusnog krpeljskog encefalitisa, ali ona nije registrovana u našoj zemlji). Nakon boravka u prirodi veoma je važno dobro pregledati telo i detaljno istresti odeću. Osim kože, treba detaljno pregledati i kosmati deo glave. Sumnjive promene nikako ne treba gnječiti i stiskati. Ukoliko je krpelj zakačen za kožu, treba ga brzo i pravilno izvaditi. Za to se koriste posebno napravljenje pincete za uklanjanje krpelja, jer ukoliko se on stiska, povećava se mogućnost infekcije. Imajte na umu da se pored lajmske bolesti, ubodom krpelja mogu preneti i babezioza, erlihioza i bartonela- oboljenja koja takođe mogu izazvati ozbiljna stanja